Nedjelja , 17.11.2019. | 10:38

Gospodarstvo

Objavljeno: 16.5.2016. u 13:49
Prikaza: 2022
Autor: Likaplus

Oprosti im hrvatski narode, jer ...

LS Županija : Oprosti im hrvatski narode, jer ...

Dr Janjiček "gospodarskim stručnjacima”: Oprosti im hrvatski narode, jer doista ne znaju što čine!

Sve češće se u hrvatskoj javnosti spominje pitanje podobnog ekonomskog modela. Kao i obično spominju se tzv. „kenzijanski model" i „miltonov" model, kao dvije moguće opcije. U hrvatskoj javnosti ova dva modela su najčešće spominjana od SDP-ovog političara Grbina, koji je pravnik i teško da ima ikakvog znanja i o jednoj od spomenutih škola. Stoga se postavlja pitanje kakav ekonomski model je potreban Hrvatskoj za izlazak iz gospodarske krize?

Na samom početku s par riječi treba objasniti oba gore spomenuta modela. Ekonomski model Keynesa se javio u prvoj polovici dvadesetog stoljeća. To je bilo vrijeme kada je proizvodna sposobnost gospodarstva u SAD rasla iznimno brzo, pa je samim time i ponuda robe na tržištu rasla puno brže od potražnje. Keynes predlaže poticanje potrošnje od strane države. Utvrdio je i tri oblika potrošnje, osobna, državna i investicijska, a država treba poticati sva tri oblika potrošnje. Osobnu kroz dodatne prihode, doplatke i slično. Državnu potrošnju kroz izgradnju, škola, bolnica, autocesta i slično. Investicijska kroz nisku kamatnu stopu i subvencije novim investicijama. To je bilo vrijeme kada je postojao samo jedan oblik inflacije i to je bila inflacija potražnje, koja je poticala izravno potrošnju i posredno kroz potrošnju samu proizvodnju i time ponudu robe. Tada se i pojavio porez na promet, kao izvrsni izvor prihoda u državni proračun, koji bi rastao sa rastom potrošnje. Pad priljeva poreznog prihoda bio bi znak pada potrošnje i nužnosti djelovanja države.

No, taj ekonomski model Keynes-a raspada se tijekom 70-ih godina, kada se pojavila tzv. troškovna inflacija. Uslijed enormnog rasta cijena sirove nafte, troškovi dopreme sirovina i otpreme gotove robe na tržištu. Rast troškova donio je problem gospodarstvu, jer je problem bio u tomu što su dodatni troškovi morali biti uključeni u cijenu, što je remetilo ravnotežu na tržištu.

Trebalo je snižavati troškove negdje drugdje, pa su proizvođači najčešće nastojali sniziti plaće, što je dovodilo do pada potrošnje. Poticaji investicija s niskom kamatnom stopom su dovodili do enormnog zaduživanja svih čimbenika gospodarstva. Kamatna stopa je postala „ne realna", jer bi stopa inflacije bila viša od kamatne stope. Banke su odlazile u bankrot, jer im je povrat uloženog novca donosio manji iznos od uloženog. Ušlo se u fazu poznatu kao „stagflacija", stagnacija i inflacija.

Milton Friedmanse pojavljuje koncem 70-ih godina i nudi drugačiji pristup. Nudi pristup potpune kontrole količine novca u opticaju, odnosno novčane mase. Dakle, nema više poticaja potrošnji već se projicira rast novčane mase, sukladno rastu BDP i time kontrolira inflacija. Ovaj ekonomski model funkcionirao je tijekom 80-ih, 90-ih i sve do 2008. Porez na promet gubi na značenju, kako ne bi doprinosio rastu cijena. Stoga, porez na prihod i nekretnine svih punodobnih državljana postaje glavni oblik poreza i izvor proračunskih prihoda.

No, koncem prošlog stoljeća, pojavljuju se novi „stručnjaci" i zagovaraju „deregulaciju" bankovnog poslovanja i stvaranje tzv. CDO kao „novitet" na financijskom tržištu vrijednosnica. Deregulacija je dovela do enormnog odobravanja stambenih kredita dužnicima koji nisu bili kreditno sposobni. Rast potražnje za nekretninama kroz niz godina je doveo do višestrukog rasta cijena nekretnina. Banke koje su odobravle stambene kredite tvorile su CDO i u njega stavljali sva dugovanja dužnika i prodavali investicijskim bankama kao dionice, a ovi opet mirovinskim fondovima i osiguravajućim tvrtkama. Sve je dobro teklo dok se nije pojavila prva ekonomska kriza. Tada su te „dionice" CDO preko noći postale bezvrijedne.

Ogromni gubici u SAD gospodarstvu pojavili su se te 2008 godine i striktna kontrola novčane mase nije mogla dati rezultat već je trebalo pokrpati financijske dubioze lančanog dugovanja gospodarskih čimbenika. Od tog trenutka Friedmanov model postao je mrtav. Novčana masa morala je biti uvećana, kako bi se brojne banke i gospodarski čimbenici spasili od potpunog bankrota. Primijenjen je tzv. „bailout" program, odnosno dokapitalizacija poduzeća i banaka od strane države.

Stoga se može posve otvoreno reći, niti model Keynes-a niti model Friedman-a više nisu primjenljivi nigdje za izlazak iz ekonomske krize koja je nastupila 2008 godine. Na žalost to nije jasno niti predsjedniku IFO instituta dr. Clemensu Fuestu, ali ni stručnjaku iz EU jednom Snimke Reutersu. Zbog toga EU i hropće pod teretom ekonomske krize iz 2008 godine i ne nazire joj se kraj.

Pogledajmo sada situaciju u Hrvatskoj.Ekonomski model koji je korišten u Hrvatskoj temeljio se na kontroli valutnog tečaja. Novčana masa mogla je rasti samo sa rastom vanjske zaduženosti, te je samim time, rast vanjske zaduženosti morao biti čvrsto vezan za rast izvoza kako se ne bi država zaglibila u ogromnu vanjsku zaduženost. Niti jedna hrvatska vlada nije vodila računa o tomu i zbog toga je vanjska zaduženost rasla ne kontrolirano. Kada je mogućnost daljnjeg vanjskog zaduženja presahnula, samim time je poskupjelo i otežano kreditiranje unutar Hrvatske, odnosno kunsko kreditiranje. Da stvar bude gora, smanjen priljev novca u gospodarstvo Milanovićeva vlada je još pogoršala uvećanjem poreznih postotaka i učinkovitijom naplatom poreza. Brojna poduzeća su bankrotirala, a nezaposlenost narasla do beskraja. Pad broja zaposlenih još uvijek traje, a odljev radno sposobnog stanovništva mlađe dobi raste iz dana u dan.

Financijski model „predstečajne nagodbe" provođen za SDP-ove vlade svodio je u biti samo računovodstveno stanje na stvarno, ali nije donio gospodarski oporavak. Razlog tomu je što su vjerovnici trebali oprostiti dugovanja svojih dužnika. Nije SDP-ova vlada željela sprovesti „bailout" program, jer su ostali na modelu „valutne klauzule". Taj model zahtijeva pokriće svake kune sa 0,13€ sukladno ugovoru Hrvatske i međunarodnih monetarnih čimbenika. Zato je program „predstečajne nagodbe" doživio potpuni poraz.

IFO institut nije predložio Hrvatskoj gospodarski oporavak kroz „bailout" program. Predložena je prodaja državne svojine i smanjenje vanjske zaduženosti. To sigurno hoće smanjiti vanjsku zaduženost, ali neće pokrenuti gospodarstvo! „Čuveni" fondovi EU nisu dostatni za pokretanje hrvatskog gospodarstva, jer je iznos financijskih dubioza daleko viši od mogućih iznosa u EU fondovima namijenjenih Hrvatskoj.

IFO je predložio i restrukturiranje državne uprave, točnije rečeno smanjenje državne uprave, što bi je učinilo „jeftinijom" za državni proračun. Naravno, ne stručni duh u hrvatskoj političkoj „vlasteli" posve je krivo shvaćen, pa umjesto smanjenja broja općina i gradova skoro svi političari raspravljaju o županijama kao „financijskom problemu", a njih je samo 20! Hrvatska ima preko 500 općina, preko 150 gradova, ali je hrvatskoj političkoj „vlasteli" problem broj županija, a nije broj općina i broj gradova!?

No, sve i kada bi se državna uprava učinila „jeftinijom", to neće pokrenuti gospodarstvo. „Lanac dugovanja" koji je stvarni problem pokretanju hrvatskog gospodarstva može se riješiti jedino i samo kroz „bailout" program dokapitalizacije tvrtki dioničkog tipa. Taj proces morao bi biti popraćen niskim poreznim stopama i još uvijek otežanom kreditnom politikom. Bilo bi više novca zbog dokapitalizacije, ali se ne bi izgubila kontrola na stopom inflacije. Tečaj bi bio oslabljen u svakom slučaju. Porezna politika bi bila znatno blaža. Stoga, inflacija ne bi eskalirala, jer bi se povećao obrt novca unutar gospodarstva.

Hoće li ovoj vladi ovakav ekonomski model ikada doći na um, vrlo je teško za vjerovati. Premijer Orešković je stručni poslovni čovjek, ali nije ekonomski strateg, niti ova vlada ima i jednog jedinog stratega oko sebe. Predsjednica isto tako ima svoje ekonomske savjetnike, ali zastarjelog tipa! Stručnjake koje je vrijeme davno pregazilo. Oni jesu stručni, ali nisu kreativni, niti znaju što bi trebalo učiniti! Uostalom od stupanje na dužnost predsjednice gospođe Grabar Kitarović, baš niti jedan od tih stručnih savjetnika nije se javio do sada niti s jednom jedinom riječju o bilo kakvom modelu! Oni su doista istinski primjer „uhljeba", jer od njih do sada nema nikakve koristi, ali puno koštaju.

Što reći na kraju osim, oprosti im hrvatski narode, jer doista ne znaju što čine!

Dr. Tihomir Janjiček

Broj komentara: 0

Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

RegistracijaPrijava

Komentari članaka objavljuju se u realnom vremenu. Likaplus.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani.

Ostali članci u rubrici
Likaplus.hr : Potpora poljoprivrednicima

Potpora poljoprivrednicima

24.10.2019. | 7:15
Likaplus.hr : Tržište rada u Lici

Tržište rada u Lici

17.10.2019. | 7:49
Likaplus.hr : Više od 2200 mladih za subvencionirani kredit

Više od 2200 mladih za subvencionirani kredit

26.9.2019. | 12:53
Štromar: Više od 2200 mladih predalo zahtjeve za subvencije, poziv otvoren do 4. listopada
Likaplus.hr : 1119 zahtjeva za subvencioniranje kredita

1119 zahtjeva za subvencioniranje kredita

19.9.2019. | 11:39
Likaplus: Subvencije za kupnju stan ili kuće, velik interes
Likaplus.hr : Novi CD "Pogledaj srcem" 2018

Novi CD "Pogledaj srcem" 2018

26.4.2019. | 13:14
Laudato TV svim zaljubljenicima u duhovnu glazbu predstavlja novi CD "Progledaj srcem VOLUME 03". Na CD-u nalaze se brojne duhovne skladbe s prošlogodišnjeg koncerta održanog u Ciboni, 21. travnja 2018. Ovaj CD moći ćete nabaviti na samom koncertu ''Progledaj srcem'' u Areni
Likaplus.hr : Županija financijski stabilna i odgovorna

Županija financijski stabilna i odgovorna

20.12.2018. | 20:03
Pokazatelj financijske stabilnosti Ličko-senjske županije je i podmirivanje cjelokupne preuzete financijske obveze za projekte „Razvoja cikloturizma u Ličko-senjskoj županiji„ čime je osigurana provedba projekata ukupne vrijednosti od 631.500,00 kn.
Likaplus.hr : Za dobru energiju

Za dobru energiju

5.11.2018. | 9:25
Likaplus.hr : Hrvatska je "Olujom" spasila i Bihać

Hrvatska je "Olujom" spasila i Bihać

13.8.2018. | 22:43
prof. dr. sc. Miroslav Tuđman: Hrvatska je spasila Bihać kojem je bio namijenjen srebrenički scenarij
Likaplus.hr : Profesionalci kradu na Plitvicama?

Učestale krađe

Profesionalci kradu na Plitvicama?

23.7.2018. | 18:01
Likaplus.hr : Narod odlučuje-500.000 potpisa za referendum

dr Željka Markić

Narod odlučuje-500.000 potpisa za referendum

11.5.2018. | 22:45
DR. ŽELJKA MARKIĆ – HDZ I SDP zajednički protiv referenduma Narod odlučuje-500.000 potpisa za referendum
Likaplus.hr : SDP I HDZ ne žele neradnu nedjelju

Izrabljivanje u trgovini

SDP I HDZ ne žele neradnu nedjelju

2.4.2018. | 12:06
SDP i HDZ štite izrabljivanje radnika u trgovini: Koče zakon koji bi osigurao neradnu ili pošteno plaćenu nedjelju
Likaplus.hr : Zabrana prodaje turbo-plinskih bojlera

EU ne dozvoljava

Zabrana prodaje turbo-plinskih bojlera

8.2.2018. | 11:08
Likaplus.hr : Maras i Miljenić u sukobu interesa

Nalaze se u Povjerenstvu

Maras i Miljenić u sukobu interesa

11.10.2017. | 21:35
Pogledajte slavlje u Korenici, video
Likaplus.hr :
Korenica se sjeća žrtve Vukovara za obranu Hrvatske
Likaplus.hr :
Korenica proslavila "Oluju" vatrometom, pogledajte video!
Likaplus.hr :
"Ubili" selo Priboj, a stanovnike prognali bez prava na povratak
Likaplus.hr :
Padre Pio-svetac svih svetaca, misao dana
Likaplus.hr :

Ne sjedajte za stol dok se niste pomolili i zatražili Božju pomoć, da hrana, koju moramo uzimati za okrjepu tijela ne našteti Vašemu duhu.

Neka Bog bude nazočan kod stola kojom pobožnom mišlju, zamišljajući da u svojoj sredini imate Božanskog Učitelja sa svetim apostolima na Posljednjoj večeri, koji je blagovao sa svojima, nadasve kada je ustanovio Presveti Oltarski Sakrament.

Ukratko, trudimo se da tjelesna hrana bude priprema na onu posve Božansku hranu Presvete Euharistije.

...Nemojte se nikada dignuti od stola a da niste dali dužnu hvalu Gospodinu. Ako tako budete činili, ničega se ne treba bojati, pa ni mrske proždrljivosti.

Kadajedete, čuvajte se prekomjerna biranja hrane i budite svjesni da je dovoljna sitnica ako se hoće zadovoljiti proždrljivost. Ne uzimajte nikada više jela  negoli vam je potrebno.

Trudite se u svemu biti umjereni i svim srcem nastojte da radije oskudijevate negoli da prekomjerno jedete. Ne kanim time reći da se morate gladni ustati od stola. Ne, to nije moja nakana. Neka sve bude uređeno razborito.

To je pravilo za sva ljudska djela.

Padre Pio



/365 dana s Padrom Pijom/

Likaplus.hr :
Likaplus.hr :
Likaplus.hr :
Likaplus.hr :