Nedjelja , 22.7.2018. | 22:42

Gospic

pretežno vedropretežno vedro

Temperatura

21°

Tlak zraka

1009.2 hPa

Vlažnost

72 %

Senj

pretežno vedropretežno vedro

Temperatura

25°

Tlak zraka

1009.3 hPa

Vlažnost

72 %

Gospic

pretežno vedropretežno vedro

Temperatura

21°

Tlak zraka

1009.2 hPa

Vlažnost

72 %

Senj

pretežno vedropretežno vedro

Temperatura

25°

Tlak zraka

1009.3 hPa

Vlažnost

72 %

Pretraživanje

Vremeplov

Objavljeno: 1.3.2017. u 8:12
Prikaza: 1011
Autor: Likaplus/direktno

Je li Otac Domovine zaboravljen?

LS Županija : Je li Otac Domovine zaboravljen?

Rođen je u Velikom Žitniku pokraj Gospića 1823. godine.

Obrazovanje

Osnovnu školu polazio je u Klancu. Od njegove trinaeste godine školovao ga je stric Šime Starčević, koji je bio svećenik, ali i jezikoslovac koji se još tada borio za hrvatski jezik pa se smatra prethodnikom hrvatskih preporoditelja. Upravo je on upoznao Antu Starčevića s hrvatskim jezikom kao naukom te ga je podučavao i latinski. Sa 16 godina Starčević je otišao u Zagreb gdje je završio gimnaziju, usavršivši pritom latinski, ali i njemački, talijanski, mađarski i grčki jezik.

Nakon gimnazije otišao je u Senj u sjemenište, a onda na studij teologije u Peštu. Tamo je položio ispite iz slobodnih znanosti i filozofije, a 1846. godine postao je doktor filozofije. U to vrijeme odlučio je svoj život posvetiti borbi za slobodu Hrvatske, a ne svećeničkom pozivu.

Privatni život

Budući Otac Domovine rođen je u siromašnoj obitelji, kao sin Jakova Starčevića i Milice, koja je prije udaje za Starčevića, bila udovica Čorak. Prije prve udaje bila je pravoslavka, ali je onda,udavši se, prešla na katoličku vjeru. Zbog siromaštva u kojem mu je živjela obitelj, jedina prilika za Starčevićevo obrazovanje bila je da postane svećenik. Kao tinjeđera najprije ga je podučavao stric te mu usadio osjećaj domoljublja i ljubavi prema hrvatskom, tada narodnom, jeziku. Upravo zbog toga je Starčević tokom studija odlučio napustiti svećenički poziv i svoj život posvetiti politici i književnosti – dvoma zanimanjima kojima je mogao najprije probuditi hrvatsku nacionalnu svijest, a onda se za nju i boriti te je odvesti u željenom smjeru – smjeru borbe i priznavanja hrvatstva.

Nakon što je postao doktor filozofije, Starčević, unatoč svoj nastojanju, nije uspio dobiti mjesto profesora na zagrebačkoj akademiji, ali ni na Sveučilištu u Beogradu. Zato je počeo raditi u odvjetničkom uredu kao javni bilježnik, sve dok nije izabran za Hrvatski sabor. 1862. godine suspendiran je i zatvoren na mjesec dana kao protivnik režima.  Starčević se protivio Habsburškoj monarhiji i kleru za kojeg je mislio da namjerno potiče službu osvajačima i zaostalost naroda. Starčević je želio samostalnost Hrvatske jer je smatrao da je hrvatski narod sposoban sam upravljati svojom državom. Starčević se borio i protiv feudalizma te je zagovarao demokratsko društvo.

Starčević je također bio i protivnik jezične reforme Vuka Karadžića, jer je Karadžić inzistirao da su hrvati srpski narod koji bez prihvaćanja "srpstva” nemaju vlastiti identitet. Starčević je branio hrvatski jezik kao samostalan, pa je napadao i samo Srpstvo braneći hrvatstvo svog naroda.

Umro je u Zagrebu 28. veljače, 1896. godine, dok je imao 73. godine. Pokopan je u Šestinama u Zagrebu, a na sprovod mu je došlo više od 50 tisuća ljudi.

Posao

Nakon što je završio studije Starčević je najprije radio u odvjetničkom uredu, a onda je 1861. godine bio izabran za velikog bilježnika u riječkoj županiji. Te godine postao je zastupnik Hreljin-Grobnik kotara i ušao u Sabor. Iako je već sljedeće godine suspendiran iz Sabora zbog svojih stavova, posao je zastupnikom i 1865., 1871. i 1878. godine. U Saboru je jasno isticao ideju da Hrvatska prekine sve upravne i državne veze s Austrijom i Mađarskom te da postane samostalna.

Svoje ideje Starčević je iznosio i u svojem književnom stvaralaštvu. 1845. godine počeo je objavljivati pjesme u Danici koju je osnovao Ljudevit Gaj. Prve objavljene pjesme bile su mu "San i istina”, "Dva sunca”, "Tužba” i "Vjerni podložnici premilostivom kralju Ferdinandu V.”. Objavio je i prozno djelo "Nešto o pirnih običajih u Lici”. Upravo to djelo stavilo je Starčevića na sam vrh hrvatskih prozaista narodnog preporoda. Starčević je pisao i drame, od kojih sačuvana samo "Selski prorok” napisana 1852. godine. Ostale drame su mu "Porin” i "Ljubomir”.

Najveća postignuća

Starčević je uz svu svoju borbu za osamostaljenje Hrvatske, promicanje hrvatstva i buđenje nacionalne i narodne svijesti, ostao najpoznatiji kao osnivač Stranke prava. Stranku je osnovao s Eugenom Kvaternikom 1861. godine. Iste godine Starčević je započeo rehabilitaciju Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana te poticao uspomenu na njihova djela među pukom. Stranka prava raspuštena je 1871. godine nakon što je Kvaternik podigao Rakovački ustanak – ustanak protiv Austro-Ugarske monarhije koji je trebao dovesti do stvaranje nezavisne Hrvatske države.

Starčević je cijeli svoj politički i književni rad posvetio buđenju nacionalne svijesti, borbi za prava hrvatskog naroda i oslobođenju od služenja bilo kojem drugom narodu.

Slijedeći vlastiti ideal, Starčević je poticao rast hrvatske samosvijesti, veličao hrvatsku povijest i kulturu te zastupao neovisnost Hrvatske na cijelom povijesnom prostoru zalažući se za čvrsta moralna načela kao temelj uređenja države. Velikim ga čovjekom čini to što je doista živio svoje ideale i načela, a o njemu kao dosljednom borcu za slobodu vlastita naroda dovoljno svjedoče njegove riječi: ''Makar Hrvatska bila samo uru dugačka i uru široka, makar bilo samo pet Hrvata – neka ih pet bude slobodno i sretno''.

Broj komentara: 0

Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

RegistracijaPrijava

Komentari članaka objavljuju se u realnom vremenu. Likaplus.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani.

Ostali članci u rubrici
Likaplus.hr : Prije 90 godina pucali u skupštini na Hrvate

Ništa se nije promijenilo

Prije 90 godina pucali u skupštini na Hrvate

20.6.2018. | 16:43
Atentat u Narodnoj skupštini 1928., dogodio se je 20. lipnja 1928. godine kada je u Narodnoj skupštini Kraljevine Jugoslavije u Beogradu izvršen atentat na zastupnike HSS-a, Stjepana Radića, Pavla Radića, Đuru Basarička, Ivana Pernara i Ivana Granđu. Atentat je izvršio zastupnik
Likaplus.hr : Jasenovac je bio radni logor, a ne stratište

Igor Vukić

Jasenovac je bio radni logor, a ne stratište

8.6.2018. | 10:55
Jasenovac je bio radni logor, a ne stratište
Likaplus.hr : Zločin nad Hrvatima u Banjaluci

A nije bilo rata

Zločin nad Hrvatima u Banjaluci

26.5.2018. | 20:33
Likaplus.hr : U Slav.Brodu poginulo  28 djece

U srpskoj agresiji

U Slav.Brodu poginulo 28 djece

4.5.2018. | 10:24
Stanovnici Slavonskog Broda u četvrtak se sjećaju najtežeg ratnog dana tijekom srpske agresije na Hrvatsku, kada je 3. svibnja 1992. u bombardiranju zrakoplova Jugoslavenske vojske ubijeno šesnaest Brođana, među kojima i sedmero djece.
Likaplus.hr : 23.obljetnica "Bljeska"-oslobađanje Slavonije

Zapamtimo

23.obljetnica "Bljeska"-oslobađanje Slavonije

1.5.2018. | 8:28
Vojno-redarstvena akcija Hrvatske vojske i specijalne policije RH pod nazivom Bljesak počela je u 5:30 ujutro 1995. godine. Prvi napad HV-a izvršen je na južni i središnji dio zapadnoslavonske enklave Republike Srpske Krajine snagama sastavljenim od dijelova četiri profesionalne
Likaplus.hr : Bijela traka Hrvatima i smrt

Strava u Lovasu,video

Bijela traka Hrvatima i smrt

19.3.2018. | 13:51
Dana 21. i 24. ožujka ove godine obilježit ćemo tužnu 20. obljetnicu pokopa žrtava masovne grobnice u Lovasu. Naime, u Lovasu je pronađena masovna grobnica iz koje je ekshumirano 68 žrtava, dok je još 10 žrtava ekshumirano iz pojedinačnih grobnica.
Likaplus.hr : UDBA je ubila i Josipa Senića

UDBA je ubila i Josipa Senića

9.3.2018. | 7:55
Kad je 10. ožujka 1972. upravitelj dotične gostionice u Wieslochu kod Heidelberga ušao u sobu u kojoj je Senić spavao, zatekao je Senića mrtvog: s prerezanim grkljanom i dva naboja iz pištolja u glavi. Nakon što je ubio Senića, ubojica je pretresao njegove stvari i dostavio ih ce
Likaplus.hr : 20. obljetnica pokopa pobijenih u Lovasu

Svi su bili "ustaše"

20. obljetnica pokopa pobijenih u Lovasu

8.3.2018. | 8:57
Mjesta Lovas i Opatovac su od listopada 1991. godine - srpske agresije i privremene okupacije - doživjela veliku tragediju. Posebno stravičnu selo Lovas. Lovas je privremeno okupiran 10. listopada 1991. godine, a Opatovac 14. listopada iste godine.
Likaplus.hr : Ovako su u Korenici mučili  svećenika

1991. u Korenici

Ovako su u Korenici mučili svećenika

7.3.2018. | 8:51
Izišao sam van gdje je već bio mraz, mrzlo. 'Pope, svuci se do gola!' Morao sam se svući potpuno do gola: košulju, potkošulju, sve. Preda mnom je stajalo trideset civila, Koreničana, kao u špaliru. Rugali se, smijali. Jedan sa šlauhom upro mi je mlaz vode po nosu, u usta tako da
Likaplus.hr : Lomio je i najjače

Marijan Matijević

Lomio je i najjače

5.3.2018. | 7:08
Likaplus.hr : Sačuvao popis svih zarobljenika

Iz srbijanskog logora

Sačuvao popis svih zarobljenika

30.1.2018. | 11:02
Likaplus.hr : Gvozdansko- neponovljivo hrvatsko junaštvo

Gvozdansko- neponovljivo hrvatsko junaštvo

13.1.2018. | 18:06
Priča o herojskoj i nepoznatoj obrani Gvozdanskog (Banovina) od strane malobrojne posade hrvatskih vojnika pred muslimanskom turskom najezdom neponovljiva je u svjetskoj povijesti.
Likaplus.hr : Titoisti pobili pola milijuna Hrvata

Zločinac bez premca

Titoisti pobili pola milijuna Hrvata

10.1.2018. | 20:24
Roman Leljak: Pola milijuna hrvatskih vojnika i civila likvidirali su Titovi partizani u Sloveniji
Likaplus.hr : Pucali joj u usta i čudom ostala živa

Joševica-zločin

Pucali joj u usta i čudom ostala živa

19.12.2017. | 6:07
Pokolj u Joševici 16. prosinca 1991. je bio ratni zločin kojeg su počinile srpske postrojbe za vrijeme Domovinskog rata. U ovom ratnom zločinu srpske su paravojne postrojbe ubile 21 hrvatskog civila u Joševici kod Gline, a jednog civila nisu uspjeli ubiti, no taj je civil preživ
Likaplus.hr : O ovom  zločinu hrvatska javnost ništa ne zna

Ubijena djeca u Glini

O ovom zločinu hrvatska javnost ništa ne zna

11.12.2017. | 10:53
Likaplus.hr : "Krvava berba grožđa"

Potresni film

"Krvava berba grožđa"

3.11.2017. | 12:15
Film je to koji prikazuje stravična događanja i zvjerske zločine velikosrpskog agresora nad Lovaščanima, počinjene tijekom 1991. godine. Svjedoci i žrtve zločina, kao i autentične arhivske snimke, donijele su prikaz neljudskih, zvjerskih zločina u obliku zlostavljanja, batinjanja
Korenica se sjeća žrtve Vukovara za obranu Hrvatske
Likaplus.hr :
Korenica proslavila "Oluju" vatrometom, pogledajte video!
Likaplus.hr :
Padre Pio-svetac svih svetaca, misao dana
Likaplus.hr :

Ne sjedajte za stol dok se niste pomolili i zatražili Božju pomoć, da hrana, koju moramo uzimati za okrjepu tijela ne našteti Vašemu duhu.

Neka Bog bude nazočan kod stola kojom pobožnom mišlju, zamišljajući da u svojoj sredini imate Božanskog Učitelja sa svetim apostolima na Posljednjoj večeri, koji je blagovao sa svojima, nadasve kada je ustanovio Presveti Oltarski Sakrament.

Ukratko, trudimo se da tjelesna hrana bude priprema na onu posve Božansku hranu Presvete Euharistije.

...Nemojte se nikada dignuti od stola a da niste dali dužnu hvalu Gospodinu. Ako tako budete činili, ničega se ne treba bojati, pa ni mrske proždrljivosti.

Kadajedete, čuvajte se prekomjerna biranja hrane i budite svjesni da je dovoljna sitnica ako se hoće zadovoljiti proždrljivost. Ne uzimajte nikada više jela  negoli vam je potrebno.

Trudite se u svemu biti umjereni i svim srcem nastojte da radije oskudijevate negoli da prekomjerno jedete. Ne kanim time reći da se morate gladni ustati od stola. Ne, to nije moja nakana. Neka sve bude uređeno razborito.

To je pravilo za sva ljudska djela.

Padre Pio



/365 dana s Padrom Pijom/

Likaplus.hr :
Likaplus.hr :
Likaplus.hr :
Likaplus.hr :