Vremeplov

Nošeni svojom ideologijom smrti partizani nisu poštedjeli niti ove djeèake. Surovost partizana je bila bez premca, doslovno bez moguænosti usporediti je s bilo èim drugim, piše portal Komunistièki zloèini.

Partizanski zloèinci su bez milosti nakon rata pobili mlade sjemeništarce iz Franjevaèke klasiène gimnazije u Visokom pored Sarajeva, od kojih neki nisu bili ni punoljetna.

Ovi su sjemeništarci, tek stasali djeèaci, nevine žrtve partizanskih koljaèa, a njihov je vrlo mladi život prekinut nadahnuæem perverzno-dijaboliène ideologije komunizma koja je propovijedala "mir i jednakost”, a u praksi je gajila zastrašujuæu mržnju prema ljudima, a napose prema Katolièkoj crkvi i hrvatskom narodu. Jedan od ubijenih bio jeIvan Kozina, roðen je upravo na današnji dan 3. veljaèe 1926. godine.

Partizanski krvoloci su ukrajemsvibnja i poèetkom lipnja 1945.ubili potpuno nevine mlade sjemeništarce,osmero mladih bosanskih Hrvata, uèenika iz sjemeništa u Visokom.Njihove žrtve hrvatski narod ne smije nikada zaboraviti, kao ni one koji su ovakve strahote poèinili u ime ideologije komunizma:

DANIJEL BRIŠEVAC (16),roðen 11. lipnja 1928. godine uŠurkovcu pokraj Ljubije. Pred završetak Drugoga svjetskog rata bio je uèenik VI. razreda Franjevaèke klasiène gimnazije u Visokom i spremao se da toga ljeta obuèe franjevaèki habit. Nije to doèekao! Naime buduæi da franjevaèki sjemeništarci iz Krajine nisu zadnju godinu dana rata mogli otputovati u Visoko, mladi se Danijel tog ljeta zatekao u rodnom kraju. U strahu od partizana prikljuèio se koloni sumještana koja se povlaèila prema Sloveniji i Austriji. Zajedno s drugima Englezi su ga 1945. godine izruèili partizanima, koji su ga negdje na nepoznatom mjestu likvidirali u poznatim „marševima smrti".

IVAN KOZINA (19)roðen 3. veljaèe 1926. godine uModranu, župa Plehan kod Dervente.Želeæi postati sveæenik-franjevac otišao je u Visoko gdje je pohaðao Franjevaèku klasiènu gimnaziju. Bio je VII. Razred i upravo se spremao da obuèe franjevaèki habit kada su ga 1945. godine, negdje na Križnom putu, u njegovoj 19. godini života partizani ubili kao zarobljenika.

MATO KRISTIÆ (16),roðen 15. prosinca 1928. godine uselu Okrugliæu, sada župa Donja Tramošnica kod Gradaèca.Bio je u V. razredu Franjevaèke klasiène gimnazije u Visokom kada su ga u rodnom kraju, u Donjoj Tramošnici, u zaseoku Grab, 8. listopada 1944. godine ubili èetnici zajedno s još više od dvadeset viðenijih Tramošnjana. Na mjestu njegove pogibije njegov otac je podigao spomenik kojega su kasnije partizani uklonili – jer je veæina partizana iz 1945. godine 1944. još bila u èetnicima.

JOZEF KURTUŠIÆ (18)roðen 2. studenog 1926. godine uJohovcu, župa Foèa kod Dervente.Želeæi postati sveæenik-franjevac otišao je u Visoko. Pohaðao je VII. razred Franjevèke klasiène gimnazije kada je s profesorima i drugim svojim školskim kolegama napustio Visoko u strahu pred partizanima i krenuo u one straviène marševe smrti. Nije im izbjegao. Kao zarobljenika ubili su ga 1945. godine najvjerojatnije negdje na Križnom putu u Sloveniji.

FRANJO LJUBAS (18),roðen 15. listopada 1926. godine uBarama, župa Busovaèa.Nakon bijega iz Visokog u Sloveniju i predaje Englezima, kao polaznik VI. razreda Franjevaèke klasiène gimnazije ubijen je u Maceljskoj šumi kod Krapine 4. lipnja 1945. godine kad i njegov dvije godine stariji brat Nikola (fra Eugen Ljubas). Svakako je zanimljivo da ga Kronika franjevaèkog samostana u Krapini ne navodi meðu onim sveæenicima i bogoslovima koji su kratko vrijeme pred pogibiju u Maceljskoj šumi boravili u ovom samostanu. Možda zato jer još nije nosio franjevaèki habit!?

FRANJO MATIÆ (21)roðen 28. travnja 1924. godine u seluMièije (danas župa Šimiæi, Banja Luka).Bio je jedan od najboljih uèenika VII. razreda gimnazije u Visokom, vrlo inteligentan i perspektivan, kada su ga Englezi izruèili partizanima, a ovi ga ubili na „marševima smrti" 1945. godine. S hrvatskom se vojskom povlaèio prema Austriji, ali su ga partizani bez suda i osude ubili najvjerojatnije negdje u okolici Maribora, gdje je u nekoj od brojnih masovnih grobnica završio njegov mladi život.

NIKOLA PERKOVIÆ (18)roðen 25. kolovoza 1926. godine uFojnici.Bio je uèenik VII. razreda Franjevaèke klasiène gimnazije u Visokom kad je s profesorima i kolegama napustio visoèko Sjemenište kreæuæi na put u nepoznato, prema Sloveniji i Austriji. Dospio je do Bleiburškoga polja i otad se o njemu nikad ništa nije doznalo.

MATO ZOVKIÆ(17),roðen 29. prosinca 1927. godine uModranu, župa Plehan kod Dervente.Bio je ðak VI. razreda visoèke franjevaèke gimnazije, kada je, povlaèeæi se u koloni smrti s civilima, sveæenicima, bogoslovima i sjemeništarcima, poginuo 1945. godine. Nakon što su ga Englezi izruèili partizanima, ubijen je negdje na nepoznatom mjestu u Sloveniji.