Vremeplov

Priopæenje Središta Hrvatskog svjetskog kongresa za istraživanje posljedica totalitarizama u BiH povodom Dana sjeæanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima

Spomendan na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima, kojeg obilježavamo svake godine 23. kolovoza, je Dan sijeæanja na desetke milijuna ljudskih žrtava èiji su životi, zbog izopaèenih totalitarnih ideologija nacional-socijalizma, fašizma i komunizma te njihovih sumanutih ciljeva, naprasno prekinuti. Sve tri zloèinaèke ideologije su krajnjom apsolutistièkim vladavinom, nasilnim održavanjem na vlasti i brutalnim odnosom spram neistomišljenika kršile temeljna ljudska prava i slobode.

Parlamentarna skupština Vijeæa Europe, pa tako i èitav moderni svijet odluèno su osudila teška kršenja ljudskih prava i zloèine poèinjene u ime totalitarnih režimima, te izrazila suosjeæanje, razumijevanje i priznanje žrtvama tih zloèina, jer žrtve koje su još žive, ili obitelji stradalih žrtava zaslužuju suosjeæanje, razumjevanije i priznanje njihovih patnji.

Dostojno i civilizirano obilježavanje ovog dana je najmanja satisfakcija koja se mogla uèiniti, te na ovaj naèin Europski parlament, pa tako i Republika Hrvatska i Bosna i Hercegovina, potièu na promišljanje osjetljivih i kompleksnih pitanja naše prošlosti kako bi slijedeæe generacije mogle iz nje uèiti i graditi suživot na temeljima demokracije i uvažavanja temeljnih ljudskih i nacionalnih prava.

Republika Hrvatska kao èlanica EU, a BiH kao kandidat za EU, donijele su niz zakonskih akata i deklaracija usklaðenih sa Rezolucijama Vijeæa Europe, i to Rezoluciji 1096 o „Mjerama za uklanjanje naslijeða bivših komunistièkih totalitarnih režima" Rezoluciji 1481 o „Neophodnosti meðunarodne osude zloèina totalitarnih komunistièkih režima", te Rezoluciji o „Europskoj savjesti i totalitarizmu", ali opet nedovoljno primijenjenih u praksi, što znaèi da se trebamo konkretnije suoèiti s posljedicama prošlosti i riješiti se svih zaostavština totalitarnih režima, poglavito komunistièkog èiji je odlazak s vlasti doveo do cijelog niza ratova. Takvi primjeri, odnosno ostaci nekadašnjeg komunistièkog sustava, su oèigledni u nekim nazivima ulica i trgova koje još uvijek nose imena osoba i institucija iz nekadašnjeg komunistièkog sustava.

Bez obzira što ne postoji opæe nacionalno, niti meðunacionalno, suglasje o prošlosti, kao što uostalom ne postoji niti o sadašnjosti ili buduænosti, odnos prema žrtvi je opæe civilizacijska steèevina iz koje proizlaze i odreðena javne, znanstvene pa i politièke ocjene. Upravo zbog tih opæe civilizacijskih vrijednosti, ali i buduænosti, dužni smo saèiniti poimeniène popise žrtava totalitarnih sustava, stvarajuæi tako preduvjet za vraèanje osobnog digniteta žrtvi i ostvarivanja zajamèenog prava na dostojanstven pokop, odnosno na „posljednji poèinak".

Stoga, ovim putem pozivamo vladajuæe strukture da donesu, i osiguraju sustavno provoðenje, pravnihakata neophodnih za okretanju prema buduænosti. Upravo onako kako to traži Europski parlament i ostale institucije Europske unije. Više je nego jasno kako se još nismo suoèili s ostacima komunistièkog totalitarnog sustava te kao posljedicu imamo èitav spektar izvrnutih procesa zbog èega smo još uvijek „tranzicijske zemlje u èekaonici".

Osloboditi kulturu sjeæanja od ukorijenjena straha, osloboditi istinu od okova režirane partijske povijesti i napokon demontirati naslijeðe totalitarizma, te otvoriti arhive i omoguæiti povjesnièarima pristup svim izvorima, kako bi njihovi rezultati ostavili za sobom odgovorne znanstvene prosudbe koje æe u buduænosti biti uvrštene u obrazovni sustav, trebale bi biti prioritet svakog, pa tako i ovoga, demokratskog društva.

predsjednica SHSK

Anita Martinac